Sigurno ste svi, bilo da se bavite pčelarstvom ili ne, vidjeli pčelinje košnice i zapitali se zašto su one tako šarene i različitih boja. Ako pitate pčelare reći će vam da nisu bojali svoje košnice zato što im je dosadno ili eto zato što nemaju drugog posla, kazat će vam mnoge benefite koje su prepoznali da donosi bojanje košnica. Bojanje pčelinjih košnica nije da samo pomaže pčelarima u pčelarstvu već olakšava i život pčelama. Benefite i razloge zašto se pčelinje košnice bojaju različitim bojama saznajte u daljem tekstu bloga.
Jedan od glavnih razloga bojanja košnica je zaštita drva odnosno košnica u kojima će se nalaziti pčele. Vanjske površine košnica su izložene kiši, suncu, temperaturnim promjenama i svim ostalim vremenskim prilikama i neprilikama. Ako se drvo ostavi nezaštićeno ono će se početi raspadati. Spojevi mogu početi pucati, mokri prostori će istrunuti te se drvo može iskriviti. Svi ti problemi mogu dovesti do točke da unutrašnjost košnice može biti izložena. Bojanjem košnica pčelari zaštićuju pčelinje košnice i izbjegavaju probleme golog drveta i košnice im traju mnogo dulje.
Kamuflaža odnosno uklapanje u prirodu također je razlog zašto se pčelinje košnice bojaju. Neki pčelari ne žele privlačiti dodatnu pozornost na svoje košnice pa bojaju svoje košnice tako da se uklope u okolinu i da su teže za vidjeti ljudskom oku. U mnogom ruralnim područjima pčelari bojaju svoje pčelinje košnice u boje koje odgovaraju bojama gdje će se košnice nalaziti.
Uz kamuflažu bojanje omogućuje i lakšu organizaciju košnica i pčelinjih zajednica. Mnogi pčelari isprobavaju različite rasporede i veličine nastavaka kako bi pronašli najbolju kombinaciju za sebe i pčele. Neki pčelari koriste sustav boja kada bojaju svoje kutije kako bi lakše razlikovali različite veličine pčelinjih zajednica. Koriste različite boje kako bi prepoznali koje su im zajednice možda bolje, a koje slabije.
Košnice OPG Brezjan
Bojanjem se može i regulirati toplina košnica te se takvom taktikom može pomoći pčelama da lakše prežive velike vrućine ili hladnoće. Kroz brigu o vanjskom dijelu košnica može se pčelama osigurati udobna unutrašnjost. Naime, u toplijim krajevima pčelinje košnice je dobro bojati u bijele ili neke druge reflektirajuće boje koje će košnice održavati hladnijima tijekom ljetnog doba i velikih vrućina. Na sličan način funkcioniramo i mi ljudi, tijekom ljeta ako nosimo crnu majicu i hlače bit će nam bolje vruće nego da smo obukli bijelu majicu i hlače. Nego da se vratimo pčelama i košnicama, mnogi će reći kako je u hladnijim područjima dobro pčelinje košnice bojati tamnijim bojama koje više apsorbiraju sunčevu toplinu i tako drže košnice malo toplijima i pomažu pčelama u održavanju topline u košnicama. Kolege iz Agrosavjeta navode kako iskusni pčelari preporučuju bijelu, žutu, svijetle nijanse zelene, plave i slične boje za bojanje košnica. Navode kako je pogrešno razmišljanje da bi pčelama bilo toplije u košnicama tamnijih boja zato što se one uspješnije brane od hladnoće nego od ljetnih vrućina.
Uz zaštitu drva košnica, najglavniji razlog bojanja pčelinjih košnica je i pomoć pčelama da pronađu svoju zajednicu, vrate se u svoj dom i da se spriječi zanošenje. Zanošenje je kretanje pčela među zajednicama gdje one mogu lako pogriješiti i otiči u drugu zajednicu ako su sve košnice iste. Na pčelarima je da osiguraju da broj pčela svake košnice bude dosljedan. Ako košnice nisu pobojane ili ako su sve pobojane istom bojom i u istom redu pčele radilice koje se vraćaju pune nektara i peluda mogu lako pogriješiti i otići u pogrešnu košnicu, odnosno zajednicu i tamo ostaviti sve što su prikupile. Tako u jednoj košnici se može prikupiti meda i više nego dovoljno dok u košnici u koje se pčele ne vraćaju može dovesti do manjka meda i težeg preživljavanja pčela koje ne izlaze iz košnica.
Pčele ne mogu vidjeti boje kao i ljudi pčele se prilikom vraćanja u košnicu oslanjaju na različite nijanse boja da lakše uoče svoju košnicu. Pčele najbolje raspoznaju boje ljubičastog spektra, što ljudi ne mogu. U raznim pčelarskim literaturama se navodi kako pčele raspoznaju bijelu, žutu i plavu boju te se preporučuje bojanje košnica u tim bojama. Crvenu i tamno zelenu boju se recimo ne preporučuje jer ju pčele ne prepoznaju, već ih vide kao nijansu crne boje.
Za sve one koji se nisu iskusili u pčelarstvu nemojte misliti kako je to lagan posao i da bi svatko to mogao. Pčelari ulože mnogo truda, rada, vremena, novaca i želje kako bi osigurali zdravlje pčela i njihovih zajednica kako bi dobili zdrave pčelinje proizvode poput bagremovog meda, cvjetnog meda, propolisa, Imunomeda i ostalih mnogobrojnih pčelinjih proizvoda.
