Prepoznati ih možemo prema njihovim crnim i zlatnim prugama, prozirnim krilima i prepoznatljivim krznenim tijelima. Čest su prizor u šumama i vrtovima diljem svijeta. Često ih vidimo kako zuje od cvijeta do cvijeta ili lete oko nas, ali nažalost puno nas ne zna koliko su one zapravo bitne za naš planet. Ova stvorenja, iako postoje milijunima godinama, sada se suočavaju sa sve većim prijetnjama. Ako one nestanu s naše planete, naš Svijet bi mogao biti u ozbiljnom problemu.

Vrlo vjerojatno ste shvatili do sada da pričamo o sićušnim, krilatim beskralješcima koje nazivamo pčelama. Upravo ovaj blog je posvećen pčelama i njihovom životu, čemu pridonose, zašto su bitne i s čime se bore da opstanu na ovom svijetu.

OBITELJ PČELA

Zajednica, odnosno kolonija medonosnih pčela visoko je organizirano društvo koje se sastoji od tri vrste odraslih pčela. U tom društvu nalaze se pčele radilice, trutovi i jedna matica. Svaka pčela ima svoju ulogu u košnici.

Pčele radilice su spolno nerazvijene ženke koje, kao što im i samo ime sugerira, su radilice i u košnici obavljaju sve zadatke potrebne za održavanje i zaštitu kolonije i uzgoj mladih pčela. Usprkos tome što su fizički najmanje, njih je daleko najviše po broju, čineći gotovo sve pčele u koloniji.

Trutovi su muške pčele koje su u pripravnosti za parenje s djevičanskom maticom, ako postoji potreba. Za trutove, smrt slijedi odmah nakon parenja. Trutova ima od nekoliko stotina do nekoliko tisuća i obično su prisutni samo tijekom kasnog proljeća i ljeta.

Budući da je jedna spolno razvijena ženka u koloniji, jedina funkcija kraljice je polaganje jaja. Matica se pari samo jednom s nekoliko trutova i ostaje plodna cijeli život. Može živjeti do nekoliko godinu, s prosječnim produktivnim životnim vijekom od dvije do tri godine. Kad ona umre ili njezina produktivnost opadne, pčele radilice podižu novu maticu.

Pčele radilice oko matice koja se nalazi u sredini i vidljivo je veća od ostalih pčela.

BITAN DIO RADA PČELA – OPRAŠIVANJE

Prema Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja u Europi je poznato više od 2000 vrsta pčela, a posebno veliku raznolikost nalazimo na području Mediterana dok na planinskim staništima obitava najveći broj endemskih vrsta pčela. Osim divljih vrsta, danas veliki značaj za oprašivanje imaju i uzgojne zajednice pčela. Temeljem zadnjih stručnih procjena u Hrvatskoj obitava oko 725 vrsta pčela. U Europskoj uniji oprašivači, što u najvećoj mjeri čine pčele, su neophodni za opstanak 84% poljoprivrednih vrsta, a 76% proizvodnje hrane ovisi o oprašivanju kukaca.

Oprašivanje je od vitalnog značaja za oko 250 tisuća vrsta cvjetnica čije razmnožavanje ovisi o prijenosu peludi s prašnika cvijeta na stigmu. Prašnik je najviši dio prašnika, muški reproduktivni dio cvijeta. Obično se sastoji od četiri peludne vrećice, prašnik proizvodi i otpušta pelud. Stigma, vrh ženskog reproduktivnog dijela cvijeta, prekrivena je ljepljivom tvari koja hvata i zarobljava zrnca peluda.

Ovisno o pojedinoj biljnoj vrsti, prijenos peludi s prašnika na stigmu postiže se vjetrom, gravitacijom, vodom, pticama ili kukcima. Neke biljke, poput borova i kukuruza, proizvode laganu pelud koju vjetar lako raznosi. Druge biljke proizvode tešku, ljepljivu pelud koju nije lako prenijeti s cvijeta na cvijet. Ove se biljke oslanjaju na insekte, za prijenos peluda. Nakon što uđe u cvijet, kukac poput medonosne pčele okrzne se o pelud s vanjske strane prašnika i odnese ga do stigme.

Pčela radilica na cvijetu i na stražnjim nogama nosi pelud.

PČELE SU U OPASNOSTI

Prije nekoliko godina livade i polja su bile pune raznovrsnog cvijeća. Na poljima žitarica, poput pšenice, mogli smo vidjeti pregršt makove, različaka i drugog poljskog cvijeća. Livade koliko god su bile duge i široke bile su pune raznolikog cvijeća različitih boja. Danas nažalost se to rijetko ili uopće ne može više vidjeti. Danas vidimo samo zelena ili žuta polja, livade koje se pretvaraju u pašnjake ili pretvaraju u oranice. Pčele zbog toga gladuju i kada ih pčelari ne bi hranili, u nekim dijelovima Hrvatske, a i svijeta ne bi preživjele.

Uništavanju pčela pridonose pesticidi koji se danas koriste, a zbog kojih su pčele ugrožene. Pčele apsorbiraju te štetne tvari koje i onda dezorijentiraju i truju i na taj način ne pronalaze put do svoje košnice i umiru.

Pčele nastaju i zbog sve većeg gubitka staništa. Zbog povećanja urbanog razvoja i invazivnih poljoprivrednih metoda mnoga područja koja su pčele nazivale domom više ne postoje. U divlji se nekoliko vrsta pčela gnijezde u šupljim stablima, pa što se više tih stabala uništava tako se uništavaju domovi pčela. Da ne pričamo o tome koliko su livade s divljim cvijećem i druga područja koja obiluju njima u ozbiljnom opadanju, čime se smanjuje važan izvor hrane za pčele.

Na pčele također sve više utječu i klimatske promjene i ekstremni vremenski uvjeti koji ometaju gniježđenje pčela i mijenjaju godišnja doba, što dovodi do toga da cvijeće može procvjetati ranije ili kasnije od očekivanog. Sadnjom drveća bi se mogao ublažiti učinak klimatskih promjena, ali je to i dalje ozbiljan problem koji bi mogao postati smrtonosan za mnoge pčele.

I kao kod svih tako i kod pčela, paraziti i bolesti su još jedna velika prijetnja. Jedna od tih bolesti je Grinja Varoa, koja je parazitska grinja koja se lijepi za leđa medonosne pčele, prenosi na nju bolesti i viruse i postupno joj crpi snagu.

KAKO POMOĆI PČELAMA

Da bi pomogli pčelama može svatko od nas napravi i mali znak pažnje i ljubavi prema njima. Jedan od načina pomoći pčelama u njihovom opstajanju je sadnja začinskog bilja. Začinsko bilje nije samo ukusan sastojak za naša jela, njih vole i insekti. Ako posadimo mentu, matičnjak, kadulju, papar, vlasac, kopar, bosiljak i slično nećemo u njima samo mi uživati, uživat će i pčele i bumbari koji će ih oprašivati. Također tome doprinose i luk, mrkva i poriluk, a možete posaditi i neven. [1]

Ukrasite svoje dvorište, okućnicu, balkon raznolikim cvijećem. U proljeće posebno su prikladni cvjetovi poput visibaba, šafrana i narcisa. Pčelama su najzanimljivije biljke glavičastih cvatova poput suncokreta, crnog sljeza ili žutog katanca. Pčele vole i balkonske lončanice poput zvončića, nevena i žutog katanca. Sadnjom ovih cvjetova možemo na šareni i mirisni način ukrasiti naša dvorišta, ali najvažnije i pomoći pčelama. [1]

SVJETSKI DAN PČELA

UN je 20. svibnja proglasio Svjetskim danom pčela upravo kako bi potaknuo vlade, organizacije, društvo i sve građane svijeta da štite oprašivače i njihova staništa

Svjetskim danom pčela podiže se svijest o ključnoj ulozi pčela i drugih oprašivača u održavanju zdravlja ljudi i planeta. Zanimljivost je kako se datum poklapa s rođendanom Antona Janše, koji je u 18. stoljeću u rodnoj Sloveniji uveo moderne tehnike pčelarenja i hvalio pčele zbog njihove sposobnosti da tako naporno rade, a trebaju malo pažnje.

ZANIMLJIVOSTI O PČELAMA

Pčele, primjerice, oprašuju lucernu koja se koristi u poljoprivredi za prehrani domaćih životinja poput krava.
Istraživanja su pokazala da pčele žive na Zemlji već više od 30 milijuna godina.
Pčela u prosjeku leti 24-32 kilometara na sat i može se udaljiti i do 8 kilometara od košnice i pronaći svoj put natrag.
Matica može na vrhu sezone, odnosno u svibnju i lipnju, snijeti i po 2000 jaja. Godišnje snese oko 200.000 jajašaca.
Da bi proizvela kilogram meda, pčela treba donijeti u košnicu tri do četiri kilograma nektara. Pritom valja znati da iz jednog cvjeta pčela usisa tek oko 0,002 mg nektara. [2]

REFERENCE: